UMETNOST NA DLANU, ODRŽANA KONFERENCIJA ZA MEDIJE POVODOM NAJEVE 20. JUGOSLOVENSKOG POZORIŠNOG FESTIVALA (8.10 – 14.10.)

Boris Tanović

Konferencija za medije povodom najave 20. Jugoslovenskog pozorišnog festivala „Bez prevoda“ sa sloganom „No pasaran“ održana je u ponedeljak, 2. novembra u prostoriji nekadašnjeg simbola Užica – kafića „Teatar“ koji danas predstvalja Muzej Jugoslovenskog pozorišnog festivala u nastanku. Ovaj muzej u nastanku biće dodatno opremljen multimedijalnom opremom, još boljem utisku i koloritu doprinosi jedinstvena galerija fotografija sa prethodnih festivala poznatog užičkog fotografa Baje Vujovića. Veliki broj pripadnika „sedme sile“ prisustvovao je konfernciji na kojoj su govorili rukovodioci najznačajnijeg kulturnog dešavanja u „malom Carigradu.“

Nemanja Ranković, umetnički direktor ovdašnjeg Narodnog pozorišta ujedno i nosilac iste funkcije na jubilarnom festu, dotakao se i obeležavanja sedam decenija od pobede nad fašizmom.

– Moram da naglasim, da je u godini u kojoj proslavljamo 20. godišnjicu Jugoslovenskog pozorišnog festivala, festivala koji je sada slobodno mogu reći, poslednjih decenija dokazao svoju vrednost i svoj ugled kako u Srbiji, tako i u čitavom regionu nametnuto i jedno logično pitanje: Kako treba da izgleda 20. Jugoslovenski pozorišni festival u godini kada se obeležava 70. godišnjica od pobede nad fašizmom. Na sastancima, koselektori i ja raspravljali smo šta je ključ, šta treba obrađivati i koji je koncept ovogodišnjeg festivala. Složili smo se svakako da u prvi plan treba staviti sedam decenija od pobede nad fašizmom i videti na koji način prošlogodišnja produkcija korespondira sa problemima koji su nastali tokom proteklog perioda, kao i šta je sa fašizmom danas – podsetio je Ranković na najveću pošast čovenčastva kao centralni motiv predstava na ovogišnjem novembarskom kulturnom zbivanju u užičkom pozorištu.

Naziv 20. okupljanja najboljih pozorišta iz cele Jugoslavije je „No pasaran“. Umetnički direktor je otkrio šta ovogodišnji slogan znači i opet ga povezao sa tridesetim i četrdestim godinama prošloga veka.

– Zajedno smo došli do predloga da slogan ovogodišnjeg festivala „Bez prevoda“ bude „No pasaran“ iliti „Neće proći.“ Mi smo postavili to pitanje „da li će proći?“, a odgovor je „Neće proći.“ Iskoristio bih priliku da se zahvalim selektorima, koji su pogledali veliki broj predstava iz produkcije u Srbiji i regionu – iskustveno veli drugi čovek ovdašnjeg teatra i nastavlja –Takođe u sklopu festivala biće organizovan i projekat „Okupljeni na trgu“ koje je podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije i Grad Užice. Ovaj projekat ima za zadatak preispitivanje sadašnjeg trenutka iz perspektive nasleđa NOB – a (Narodno oslobodilačke borbe: prim. aut.).

Zoran Stamatović je istaknuti pozorišni radnik, dugogodišnji direktor užičkog teatra i prvi čovek Jugoslovenskog festa od osnivanja... Kao i njegov prethodnik, pomenuo je glavne motive ovogodišnjih izabranih predstava.

– Pozdravljajući Vas (novinare: prim. aut.) ne mogu da se ne nasmešim kad Vas vidim u tolikom broju. Uvek volim da podelim sa Vama kroz šta prolazi teatar. Mi smo imali dugu i napornu sezonu, koja je iz produkcijskog ugla značajnija nego prethodne sezone. To je znak da u Srbiji postoji blagi teatarski napredak. Veći broj kvalitetnih predstava ulazi u konkurenciju i sam tim posao selektora postaje sve teži. Nimalo neće biti lak zadatak za sledeću sezonu prilikom izbora komada. Konkurencija je svake godine veća, kvalitetnije su predstave i to me raduje. Teme gole egzistencije u samom teatru više nisu prioritetne, ma koliko bilo teško vreme... Prosto pozorište počinje da se bavi drugim temama. Nametanje pitanja moralnih vrednosti i ove godine su negde ta „crvena nit“. Po meni pitanje moralne vrednosti je veoma važno, baš zbog tih 70 godina od kraja Drugog svetskog rata i kakve nove oblike fašizma imamo danas, na koji način deluje... – kaže Stamatović.

Koselektor na festivalu, gospodin Stamatović ističe i kako se to pozorištem čuva demokratski sistem i na koji način može da se spreči ponovno javljanje pogubnih ideologija.

– Mi se borimo protiv svake vrste isključivosti i primititvizma, pre svega da se to svede na najmanju meru,. Na taj način pokušavamo da afirmišemo neke prave vrednosti kroz pozorište. Trudimo se da menjamo svet u kome živimo... U meri u kojoj je uopšte moguće da pozorište to radi. Ja spadam u grupu entuzijasta koji veruju da je moguće. Kulturan čovek i obrazovan čovek je jedini koji može da koristi demokratiju na načine na koji ona to predviđa. Sve suprotno stvara od demokratije nešto sasvim drugo i dolazi do onoga što se dešavalo tridesetih i četrdesetih godina dvadesetog veka, jačanja kulta jednog čoveka i fašizma.

„Da li je nama lako ili teško?“ Na postavljeno pitanje samom sebi upravik teatra odgovorio je stavljanjem paralela sa radom ljudi koji su kroz istoriju ovaj grad činili boljim.

– Ja ne smatram da je nama išta teže nego što je bilo Obradu Nedoviću kada je upravljao našim pozorištem u 20. – om veku. Nije ništa lakše nego što je Mališi Atanackoviću bilo kada je potpuno nepoznat princip Nikole Tesle afirmisao na hidrocentrali ovde u Užicu. Situacija je prilično ista kao i ljudima u oslobođenom Užicu 1941. godine, u vreme 67 dana Užičke republike, koji su stvorili kao vilin konjic ceo jedan život za šezdeset sedam dana razvijajući kulturu i obrazovanje, verujući upravo da će njihova ideja o slobodnom čoveku pobediti. Ta ideja vlada i danas. Ona je vodilja boljeg dela čovečanstva. Ako nešto smatram da treba da bude mumificirano, onda je to ideja slobode svakoga sa mogućnošću da pojedinac iskaže svoju ideju i da se bori za nju, ali ne kroz anarhiju.

U završnom delu govora Stamatović je dodao i o pokušaju kopiranja koncepta i programa Jugoslovenskog pozorišnog festivala, kao i o planovima za naredne godine ovog velikog projekta koji odoleva zubu vremena.

– Pitaju me često „Što Vi? Što Bojan?“ (Bojan Munjin: selektor festivala) Znate ko to pita?! Mnogi festivali u Srbiji su se pojavili, „prepisali“ koncept ovog festivala i pokušali da se izgrade na tim temeljima. Nijedan od njih ne postoji. Ove godine će se pojaviti još neki i siguran sam da će imati istu sudbinu. Mi ćemo biti u ovim ulogama i na čelu ovog festivala dok god budemo davali dobre rezultate. Postoji konsenzus kod osnivača festivala, a to su grad Užice i teatar. Planiramo da Festival u budućnosti odvojimo od pozorišta, ali ne u smislu udaljavanja jednog od drugog već da pokušamo da iskoristimo nove zakonske mogućnosti koje daje Evropska unija I da možemo da koristimo njihove fondove. To javna institucija kakva je pozorište ne može da koristi, ali će moći neka druga organiziciona forma, kao festival, ostajući u ovoj zgradi – zaključio je.

Konačnu reč prilikom selektovanja predstava i pozorišta dao je Bojan Munjin, novinar i pozorišni kritičar iz Zagreba.

– Zoran je već dosta rekao, gradska većnica će sigurno još reći na temu festivala i napora tokom rada na istom. Istakao bih par stvari koje su vezane za ono čime se mi bavimo, za dobrobit građana Užice, to su predstave, tj. repertoar. Za slogan o kome je govorio Nemanja postoji čitava istorija, koja nas na neki način obavezuje, ali nas obavezuje i sadašnjost. Opet tu ideju sadašnjosti nismo mi izmislili, ona je poznata kao teška i puna iskušenja, vidimo je svi. Ja ću upotrebiti jednu rečenicu koja ilustrira tu sadašnjost, najviše glumca i glumice. Dara Džokić, glumica „Ateljea 212“ u jednom intervjuu pre dve nedelje sa pozicije pozorišta i kulture rekla je nešto krajnje dramatično: „Kultura je napadnuta.“ To danas svi osećaju. Treba braniti osnovne civilizacijske vrednosti, pre svega to „No pasaran“. Takava je sudbina ljudi, neprestano su u vatri i borbi. Mi tek danas doživljamo ovaj festival na baš taj način, ne pre 10 godina.

Koliko je značajno da se razvijaju i drugi kulturni centri, Munjin je pokazao na primeru sarajevskog Narodnog pozorišta.

– Imamo dosta predstava koje na neki način iskazuju nerv saosećanja sa ljudima u problema. To više nisu predstave koje se strašno bune, jurišaju. To nisu nove poetike i alternativno pozorište. Jako je mnogo takvih predstava i mi smo od njih izabrali sedam. Taj nerv saosećanja sa vremenom je jako prisutan – veli Munjin. – Ne treba govoriti o kvalitetu Jugoslovenskog dramskog pozorišta i Ateljea 212, oni uvek imaju odlične predstave. Recimo Predstava iz Narodnog pozorišta iz Sarajeva „Divlje meso“ napisana po sjajnom tekstu Gorana Stefanovskog je vrlo aktuelna. Ova priča dolazi iz Bosne, sredine koja je bila raskrinkana ratom, beznađem... Nakon 25 godina ovo je prva predstava iz Bosne koja se izdigla na evropski nivo. „Pozorišni poslanici“ su osetili potrebu da nešto kažu kroz teatar, ovaj festival je to prepoznao i nadam se da će i publika prepoznati kvalitet.

Munjin je naglasio i da se predstava užičkog Narodnog pozorišta „Svrati reče čovek“ (ili „San o zavičaju“) sasvim zasluženo našla na listi komada koji će se izvoditi od od 8. do 14. Novembra 2015. godine na velikoj sceni erskih „dasaka koje život znače“.

– Užičko pozorište nema „tapiju“ da će svake godine učestvovati na festivalu jer je domaćin. Ono učestvuje kada ima dobru predstavu. Mi smo želeli da je ponovo pokažemo publici jer je predstava zaista odlična. Mislim da je jako važno naglasiti ovo.

Jelena Bajković, gradska većnica za kulturu kaže da grad podržava bitnu manifestaciju kao što je ovaj festival i da će u budućnosti od festivala praviti simbol Užica.

– Već dvadeset godina Grad Užice podržava Jugoslovenski pozorišni festival i aktivno učestvuje u njemu. Grad je ove godine obezbedio 3,47 miliona dinara iz budžeta za održavanje festivala, što je više nego za prošlu godinu. Mi prepoznajemo značaj ovog festivala i njegovu važnost, pri čemu je grad Užice i prepoznatljivo i u Srbiji i šire – ističe ona i dodaje – grad će zajedno sa Ministarstvom kulture i informisanja raditi na tome da Jugoslovenski pozorišni festival postaje jedan od centralnih događaja u Evropi, ono što ćemo raditi tokom narednog period jeste postavljanje višeh ciljeva vezanih za festival.

Jubilarni 20. Jugoslovenski pozorišni festival „Bez prevoda“ sa ovogodišnjim sloganom snažne poruke – „No pasaran“ počeće u nedelju 8. novembra, ukupno 148. predstavom od osnivanja festivala, 1995. godine, ostvarenjem „Razbijeni krčag“ JDP – a iz Beograda, a završiće se u subotu 14. dana novembra komadom „Radni naslov Antigona“ ZKM – a. Predstave svakim danom počinju od 19 i 30 na velikoj sceni ovdašnjeg teatra, a okviru ovih pozorišnih sadržaja, od 7. do 9. novembra biće održan i program „Okupljeni na trgu“.

Kako ljubazno kažu iz teatra, svaki Užičanin treba da oseća da ovaj festival pripada njemu, kao i svakom pojedincu ovoga grada. Za informacije o prethodnim festivalima, repertoaru, raspoloživosti karata i ceni istih možete posetiti specijalizovan sajt povećen festivalu , www.jpf.uzickopozoriste.rs

Republičko takmičenje iz srpskog jezika i jezičke kulture

Na Republičkom takmičenju iz srpskog jezika i jezičke kulture koje je održano 28. maja 2023. godine u Tršiću, učestvovale su tri naše učenice: Milica Vukašinović I6, Dunja Đurić IIIr i Tamara Kolašinac IV2.
Milica Vukašinović osvojila je prvo mesto sa maksimalnih 20 poena. Učenicu je pripremala profesorka Milena Stričić!
Učenica Dunja Đurić je bila blizu trećeg mesta, falio joj je samo 1 poen, a njena profesorka je Dušica Vitorović.
Učenicu Tamaru Kolašinac ...(opširnije)

 
Takmičenje Crveni krst

U okviru nedelje Crvenog krsta, 16. maja održano je takmičenje u realističkom prikazu povreda stanja i oboljenja. Učenice naše škole Vanja Jovanović, Lena Špijunović, Jelisaveta Saratlija i Lena Minić učestvovale su na takmičenju i sa veoma dobrim rezultatima plasirale se dalje na međuregionalno takmičenje. ...(opširnije)